Od mnogih
Ovčarsko-Kablarskih manastira podignutih u 16. veku, u stilu Raške
arhitektura, prvobitni oblik sačuvale su samo crkve manastira Svete
Trojice i Blagoveštenja.
Manastir Svete Trojice pod Ovčarom osnovan je, verovatno, u 13. veku.
Današnja crkva sagrađena je u drugoj polovini 16. veka. Stari
živopis je uglavnom propao.
Manastir Sretenje nastao je, verovatno, u drugoj polovini 16. veka a prvi
put se pominje 1623. godine. Današnju crkvu sa četvorospratnom
kulom-zvonikom sazidao je 1818. godine jeromonah Nikifor Maksimović,
kasniji episkop Čačanski.
Manastir Nikolje zabeležen je u turskom popisu 1476-78. godine, a 1489 u
njemu je rađena jedna ikona. U 16. i 17. veku često se pominje.
Crkva je skromnih dimenzija i čestim prepravkama u mnogome je
izgubila prvobitni izgled.
Manastir Vavedenje potiče, verovatno, iz 13. veka. Po predanju osnovali
su ga Sveti Simeon Nemanja i Sveti Sava. Pominje se u popisima od
1528. godine do kraja 16. veka. Manastir je u vreme velike seobe bio
zapusteo i obnovljen je 1797. godine.
Manastir Blagoveštenje pod Kablarom. Prema natpisu iznad vrata crkva je
sazidana 1602. godine trudom igumana Nikifora. Crkva je živopisana
1632. godine.
O manastiru Vaznesenje, koji se nalazi na južnoj padini Ovčara, zna se
malo. Manastir postoji u 16. veku. Kasnije je zapusteo. Kada je Vuk
Katadžić posetio Vaznesenje 1820. godine manastir je bio u
ruševinama. Na starim temeljima obnovljeni su crkva i manastirski
konaci.
Nedaleko od manastira Manasije nalaze se ruševine manastira posvećenog
Svetom Jovanu Hrizostomu (Zlatoustom). Nema pouzdanih podataka o
ovom manastiru a postoji legenda koja kaže da su Turci manastir
porušili do temelja a narod koji je bio na saboru odveli u ropstvo.
Mnogi su skočili i udavili se u viru (buku) koji je od tada prozvan
Crni. |